Bašćanska ploča

Bašćanska ploča – najstariji je hrvatski pisani spomenik, „dragi kamen hrvatskoga jezika“. Izvorno je služila kao oltarna pregrada u crvi sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku. Drži se da je isklesana oko 1100. g. Za Otočac je Bašćanska ploča značajna jer u posljednjem retku piše na hrvatskom čakavskom jeziku i glagoljici: „I biše v ti dni Mikula v Otočci s svetuju Luciju v jedino“, rečeno suvremenim hrvatskim jezikom opatija sv. Nikole u Otočcu imala je „ispostavu“ sv. Lucije na otoku Krku, odnosno starija opatija u Otočcu proširila se na otok Krk u vrijeme kada je hrvatski kralj Zvonimir zagospodario otokom, dokinuvši vjekovnu bizantsku vlast. Pošto je Bizant dopuštao narodne jezike u bogoslužju (dok se na Zapadu isključivo rabio latinski jezik), očito se na Krku koristilo staroslavensko bogoslužje i pismo glagoljica (glagoljalo se). Stavljanjem pod hrvatsku vlast toga područja širi se državna i crkvena uprava s kopna na otok, dok se s otoka širi narodni jezik i glagoljica na kopno. Na Bašćanskoj ploči se spominje i „Zv'nimirkral hrvatski“. Najstariji je to poznati zapis na kojem je na hrvatskom jeziku zabilježeno „hrvatski“. Otočac je preko opatije sv. Nikole imao tu privilegiju da bude zapisan na Bašćanskoj ploči, tomu „hrvatskomu krsnom listu“, da bude zapisan na hrvatskomu čakavskomu jeziku i da bude zapisan hrvatskim pismom glagoljicom. Motiv je izradio kipar Janko Mošnja iz Pule.