Planinarske staze
Možda samo volite šetati po prirodi, a možda su zahtjevniji usponi ono što vas veseli? Istražiti mirise prirode ili jednostavno upijati zvukove šuštanja lišća, povjetarca i disati punim plućima – što god odabrali, bit će to iskustvo za pamćenje.
Na području grada Otočca i rijeke Gacke nalazi se više planinarskih staza. Jedna od njih je Gromkova staza, čija popularnost sve više raste zahvaljujući tradicionalnom pohodu na Dan državnosti i noćnom usponu za vrijeme Adventa. To je kružna planinarska obilaznica, koja prolazi šumovitim predjelima kao i nekadašnjim tokom rijeke Gacke pa i samim Otočcem. Osim kratkih dijelova staze, većina prolazi kroz šumu, gdje je ljeti ugodna hladovina. Karakteristike staze omogućavaju šetnju i planinarenje više i manje iskusnim planinarima. Na Gromkovoj stazi nalaze se dva registrirana planinarska puta: 1601 i 1602.
GROMKOV PLANINARSKI PUT OZNAKE 1601
Grad Otočac – Zagrebačka ulica kod mosta preko sjevernog kraka rijeke Gacke (Most 455 m) – uz obalu rijeke Gacke do drugog mosta – skretanje lijevo na cestu Otočac – Staro Selo pa tom cestom do smjerokaza i nastavak lijevom jugoistočnom stranom na Inin Vrh (KT 1 - 632 m). Planinarski put se potom spušta do Zelenike (490 m) i prolazi šumovitim dijelom (malih visinskih razlika s 490 do 520 m) do Previje 1 i dalje šumovitim predjelima pored proplanka Kućišta, relativno blagim usponom (visinska razlika 520 do 600 m)i dalje relativno blagim usponom (visinske razlike 600 do 730 m) na zaravan neposredno ispod vrha Međeđak (730 m – KT 2). Uspon na sam vrh (739 m) je po kamenitim gromadama. S vrha se pruža prekrasan vidik na Malu Kapelu, sjeverni dio Gacke doline, Godaču i Velebit. Od zaravni put se spušta iznad proplanka Livadice do šumske ceste i potom lijevo gornjim cestovnim pravcem do križanja s markacijom Metla – Ostrovica (620 m).Uspon na Ostrovicu (749 m – KT3) nije osobito zahtjevan. S vrha se pruža ponovno prekrasan vidik na cijelu Gacku dolinu, Velebit, Senjsko bilo, Godaču i dio Male Kapele.
GROMKOV PLANINARSKI PUT OZNAKE 1602
Grad Otočac – Zagrebačka ulica, kod mosta preko sjevernog kraka rijeke Gacke (Most 455 m) planinarski put se vrlo blago uspinje na Forticu (485 m), gdje se nalaze temelji istoimene utvrde. Utvrdu su gradili Senjani i domaći žitelji 1619. godine, ojačavajući s tog brdašca grad Otočac, koji se nalazio na otoku usred rijeke Gacke. Utvrda je služila za zaštitu grada od osmanlijskih prodora, ali i za zaštitu samog Senja koji se branio na prostoru Gacke. S Fortice se put spušta Ulicom kneza Branimira pa uspinje ulicom Forcuranje do Bajera koji je nekad bio strelište. Od Bajera se blagim usponom stiže na brežuljak Forcuranje (516 m), kojeg od pamtivijeka tako nazivaju domaći stanovnici, dok im je ime Fortica, koje se nalazi na geografskim kartama, uglavnom nepoznato. S Forcuranja se može uživati u vidiku na grad Otočac i okolicu. Planinarski put vodi dalje po visoravni do podnožja Rastika (koji se također od pamtivijeka zvao Poljički vrh) i potom kratkom nezahtjevnom strminom do zaravni Poljički kamen (643 m – KT 5). Žig se nalazi u stijeni Poljičkog kamena, odakle kameni put prolazi jugoistočnom stranom vrha do prijevoja Rastik – Poljički vrh (visinska razlika 643 – 700 – 520 m), spušta se do Previje 2 i dalje nastavlja (visinska razlika 520 do 719 m) pored proplanka Lopar ispod Vršiča na Metlu (719 m – KT 4). Žig se nalazi u kamenoj gromadi vrha. S vrha se pruža panoramski vidik na Gacku dolinu, Godaču, Velebit i Senjsko bilo. Put se dalje nastavlja sjeverozapadnim dijelom Metle kroz kamenite sklopove i šumu na šumsku cestu te odatle na Ostrovicu (749 m – KT 3), gdje se spaja s Gromkovim planinarskim putom 1601. Žig se nalazi na vrhu pored geodetske oznake. S vrha se pruža prekrasan pogled na cijelu Gacku dolinu, Velebit, Senjsko bilo, Godaču i dio Male Kapele.
PLANINARSKA STAZA MARKOVIĆ RUDINE
KT 11 MARKOVIĆ RUDINE (1105 m)
Polazak je 200 m od željezničke postaje Ličko Lešće iz pravca Zagreba, automobilom desno uz šumski put. Šumski put u dužini 8 km prolazi ispod autoceste i nastavlja do okretišta zvanog Šumske bukvice. Ugodnim markiranim putem dolazi se do kote Mramor (760 m) gdje se nalaze klupe i stol za odmor. Dalje se put nastavlja dosta strmom stazom od 350 m visinske razlike do samog vrha. Planinarenje od okretišta do vrha traje 90 minuta. Druga varijanta uspona je od Čovića do Tončinog mosta, gdje se ostavlja automobil na parkiralištu. Prelazi se most i ide 50 m desno do ploče s kartom terena i ucrtanom stazom. Dalje se nastavlja hodanje putem koji je nasuprot kuće Braniteljske udruge za odmor i rekreaciju „Glavičica“. Na 450 m, staza se penje do prijevoja na katunskim dragama na 700 m i dalje kroz lijepu borovu i jelovu šumu u sjevernoj padini Plasine. Dalje se prolaze vidikovac Veliki Gašparac (764 m), vidikovac Votićev vršak (751 m) i više zanimljivih lokaliteta sve do ranije opisane okretaljke na Gustim bukvicama. Nastavak puta slijedi kao u prvoj varijanti. S vrha Marković rudine pružaju se prekrasni vidici na Gacku i Kosinjsku dolinu, Velebit, Ličko sredogorje, Ličku Plješivicu, te Veliku i Malu Kapelu. Ovaj put traje oko 4,5 sati. Žig KT nalazi se na samom vrhu betoniran uz kamen.
PLANINARSKA STAZA GODAČA
KT 12 VELJUN (1013 m)
U neposrednoj blizini Majerovog vrila u Sincu, kilometar dalje, smješten je Lovački dom vlasništvo Lovačkog društva „Ravna gora“ iz Sinca. Staza Godača započinje kod križa Spasitelja (u neposrednoj blizini lovačkog doma). Petsto metara dalje vodi uređeni šumski put. Polazna točka je sa 460 m nadmorske visine, a put se penje do najdužeg željezničkog tunela na pruzi Zagreb-Split i dalje do vrha Veljun (1013 m) i predjela zvanog Veliki i Mali Kotal. U obližnjim Udolu i Maloj dragi smještena je lovačka kuća, a put vodi 8 km kroz šumu. Srednje je težak i traje tri sata. S nekoliko vidikovaca prekrasan je pogled na Gacku dolinu i Sjeverni Velebit. Žig KT nalazi se na samom vrhu Veljuna, betoniran u kamen.
PLANINARSKA STAZA PANOS
KT 10 PANOS (828 m)
Polazak prema vrhu Panosa je iz centra Kutereva od crkve. Nakon 2 km laganog uspona, uglavnom po cesti i manjim dijelom kroz šumu, dolazi se do vrha Panos. S vrha se prostiru prekrasni pogledi prema Kečinoj gredi i dijelu Velebita prema Senjskom bilu. Tura traje 1 sat. Žig KT nalazi se betoniran na kamenu uz vrh.
PLANINARSKE STAZE NA SINJAL I PROZORINU
Ove staze su popularne među lokalnim stanovništvom. Markiralo ih je Planinarsko društvo Gromovača i nisu vrlo zahtjevne za uspon. Na Prozorinu se možete popeti s dviju strana. Početak prve staze počinje u Prozoru kod Društvenog doma Mate Kostelac Maljutka. Ovaj je put nešto kraći (oko 30 minuta) no teži i strmiji. Početak druge staze je u Prozoru kod Orišković mosta (most br. 4), a uspon traje oko 45 min. Staza na Sinjal umjereno je teška. Započinje u Šumećici ispod nadvožnjaka gdje se nalazi prva markacija, a uspon može trajati više od jednog sata. Obje staze su zanimljive, a pogled s vrha ne biste trebali propustiti – prekrasna priroda i Otočac na dlanu – doista vrijedno divljenja i spremanja u škrinjicu uspomena.
PLANINARSKA STAZA NA KORENSKI VRH
Korenski vrh nije KT drugih obilaznica.
Korenski vrh najviša je točka na šumovitom grebenu neposredno iznad Kutereva. Sam vrh je zanimljiv jer posjetitelju omogućava da stekne dojam o kontinentalnoj strani Velebita koja se spušta prema Lici. Na tom ličkom pobočju Velebita je nekoliko raštrkanih planinskih sela, koja planinari rado posjećuju pri putovanju na Sjeverni Velebit. Najpoznatija među njima su Krasno i Kuterevo. Najviša točka Kuterevske kose, zvana Korenski vrh, nalazi se u šumi i nema uređeni prilaz, pa je kontrolna točka HPO zapravo niži vrh (1076 m) između Kalića i Korenskog vrha, odakle se pruža pogled na dio Like. Prilaz iz Kutereva jedini je planinarski prilaz na Korenski vrh. Iz Kutereva treba nastaviti dalje 4 km cestom do zaselka Šporčići (može se prići automobilom, čime se hodanje skraćuje za 1 h). Iz Šporčića se markacije počinju uspinjati strmo uzbrdo kroz bukovu šumu i za 90 minuta stižu na Korenski vrh. Zadnji dio vodi stazom preko razlomljenih stijena.
Za dodatne savjete ili planinarske vodiče javite se lokalnim planinarskim društvima u kojima se više od pedeset godina mnogi planinari educiraju za vodiče te stječu planinarske vještine.
• Planinarsko društvo Gromovača Otočac
https://www.facebook.com/gromovaca/
• Planinarska Udruga Panos Kuterevo
